U pokusnom kolekcijskom masliniku Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša uzeti su uzorci cvjetova odabranih sorti masline u svrhu daljnjih laboratorijskih analiza. Dio uzoraka cvjetova ostavljen je na sušenje kako bi se provela ekstrakcija eteričnih ulja iz kojih će se potom izolirati hlapive tvari. Drugi dio uzoraka, kao svjež materijal, dostavljen je u laboratorij za analizu hlapivih tvari iz svježih cvjetova. Na istim sortama masline određen je i intenzitet napada antofagne generacije maslininog moljca (Prays oleae Bern.). Maslinin moljac je, uz maslininu muhu (Bactrocera oleae Rossi), ekonomski najznačajniji štetnik masline i gotovo svake godine radi štete. Navedeni štetnik ima tri generacije godišnje od kojih se svaka odvija na različitim biljnim organima. Prva generacija naziva se antofagna ili generacija cvijeta masline i hrani se cvatovima iste. Leptiri izlijeću u doba pojave cvjetnih resa, a aktivni su u sumrak i zoru. Ženke odlažu jaja na čaške zatvorenih cvjetova. Nakon 10 do 12 dana iz jaja izlaze gusjenice i ubušuju se u još neotvorene cvjetove te se hrane njegovim sadržajem. Kad pojedu sadržaj prvog cvijeta, ponovo se ubušuju u drugi cvijet. Ovu radnju ponavljaju sve dok ne dostignu veličinu koja im onemogućava smještaj u cvijetu i zbog toga nastavljaju jesti cvjetove s njihove vanjske strane. Dakle, razvoj gusjenica prve generacije štetnika se odvija na cvjetnim pupovima i cvatovima masline i traje 30 do 35 dana. U tom razdoblju jedna gusjenica maslinina moljca može pojesti do 20 cvjetova.

Cilj navedenih istraživačkih aktivnosti i laboratorijskih analiza je pronalazak hlapivih tvari koje bi mogle biti odgovorne za privlačenje maslininog moljca.

Cvatovi masline na sušenju

Šteta od maslininog moljca na cvijetu masline