Sažetak

Maslina je najznačajnija poljoprivredna kultura, ne samo na području Splitsko-dalmatinske županije, već duž cijelog obalnog područja RH. U posljednja dva desetljeća maslinarska proizvodnja u Hrvatskoj se gotovo udvostručila, a prema podacima FAOSTAT-a godišnje se proizvede više od 35.000 t maslina. Maslinina muha (Bactrocera oleae Rossi) i maslinin moljac (Prays oleae Bern.) su najvažniji štetnici masline u gotovo svim maslinarskim uzgojnim područjima na svijetu koji negativno utječu na količinu i kakvoću ploda. Ovi ekonomski najznačajniji štetnici obitavaju u cijelom mediteranskom bazenu već više od tisuću godina i sposobni su u potpunosti uništiti prirod u maslinicima u kojima se ne suzbijaju. Važno je naglasiti kako je m. muha u 2014. g., u RH, izazvala velike gubitke u maslinarskoj proizvodnji. Naime, u navedenoj godini proizvodnja maslina je iznosila svega 8.840 t, a dvije godine ranije 50.945 t (FAOSTAT, 2016). Ovi podaci govore koliko velike štete u maslinarstvu mogu izazvati navedeni štetnici. Godinama je zaštita masline od štetočinja, kod nas i u svijetu, bila usmjerena samo na uporabu pesticida, što je u zadnjih nekoliko desetljeća rezultiralo negativnim učinkom na okoliš. Očuvanje biološke ravnoteže i cjelokupnog agroekosustava, ključni je problem današnjice. Intenzivne agrotehničke mjere narušavaju sklad biocenoze maslinika u smislu smanjenja raznolikosti štetnih i korisnih vrsta te narušavanja njihovog prirodnog staništa. Upravo ta intenzivna uporaba agrokemikalija, koja narušava sklad biocenoze, bila je povod iznalaženju različitih modela zaštite sa što je moguće manjim negativnim učinkom na okoliš. Iz tog razloga, danas se, u maslinarstvu sve više pribjegava integriranom ili ekološki prihvatljivom sustavu proizvodnje u kojima je ograničena uporaba pesticida. Unatoč svim nastojanjima da se navedeni štetnici što uspješnije suzbiju, još uvijek su jedni od najopasnijih u maslinicima. Različite sorte masline pokazuju različiti stupanj osjetljivosti na napad spomenutih štetnika. Dok neke imaju neprestano slab intenzitet napada istih, u istom agroekosustavu, druge su iz godine u godinu jako napadnute. Iako su prethodna istraživanja, i u polju i u laboratoriju, dokazala kako navedeni štetnici imaju veću sklonost prema nekim sortama, pravi mehanizam pri odabiru domaćina za ovipoziciju još uvijek je ostao nejasan. Rezultati našeg istraživanja mogli bi dati odgovore na mnoge nedoumice o uzajamnom odnosu maslina/štetnik, koji bi rezultirali velikim doprinosom u zaštiti bilja RH, ali i svijeta. Pronalazak hlapivih tvari koje bi mogle biti odgovorne za privlačenje štetnih vrsta, u budućnosti, bi mogle biti novi alat za praćenje leta i suzbijanje m. muhe i moljca. Svrha ovog projekta je razvoj nove metode u zaštiti masline te implementacija njene primjene u maslinarstvo s ciljem smanjenja gubitaka u proizvodnji maslina i maslinovog ulja uzrokovanih napadom gospodarski najznačajnijih štetnika, ne samo na području RH već i na cijelom Mediteranu, a i šire. Ovim bi se Hrvatska zasigurno istaknula kao jedan od lidera zaštite masline među maslinarskim mediteranskim zemljama. Takva inovacija bi hrvatsko, europsko, ali i svjetsko tržište obogatila novim prepoznatljivim proizvodom.