U prvoj polovici kolovoza 2020. u pokusnom kolekcijskom masliniku Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, na tri sorte masline, uzorkovani su zeleni plodovi i listovi. Na istima će biti napravljene slijedeće analize:

1. određivanje fizikalnih parametra plodova i listova,

2. određivanje sastava hlapivih tvari plodova i listova,

3. određivanje postotka napada maslinine  muhe,

4. određivanje sadržaja fenolnih spojeva plodova i listova,

5. te ekstrakcija eteričnih ulja listova u svrhu određivanja hlapivih tvari eteričnih ulja istih.

Sve navedene analize provode se u svrhu izolacije hlapivih tvari, karakterističnih za određenu sortu, koje bi mogle biti odgovorne za privlačenje maslinine muhe.

Voditeljica projekta dr. sc. Elda Vitanović gostovala je u ponedjeljak 20. srpnja 2020. u emisiji “U središtu dana” Radio Splita Hrvatske radio televizije. Tijekom emisije je prezentirala projekt „Nove metode u suzbijanju štetnika masline primjenom biljnih hlapivih tvari“. Navedeni projekt sufinanciran je sredstvima EU iz Fonda za regionalni razvoj „Zajedno do fondova EU“, u sklopu „Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“, poziva „Ulaganje u znanost i inovacije – Prvi poziv“. Tijekom razgovora jasno je istaknula i problematiku zaštite masline od ekonomski najznačajnijih štetnika (Bactrocera oleae Rossi i Prays oleae Bern.), koji su se javili i ove godine na našem maslinarskom uzgojnom području.

Ured za transfer tehnologije Sveučilište u Splitu je preko sustava Microsoft Teams organizirao ciklus radionica o temama intelektualnog vlasništva i korištenja patentnih informacija:
1. Uloga zaštite intelektualnog vlasništva patentom – osnove intelektualnog vlasništva (17.6.2020.).

2. Patentne baze kao izvor informacija – osnove pretraživanja patentnih baza (25.6.2020.).

3. Patentni dokumenti – osnove pripreme i oblikovanja patentne prijave (16.7.2020.).

Voditeljica projekta Lovefly (KK.01.1.1.04.0002) dr. sc. Elda Vitanović te suradnice na projektu dr. sc. Maja Jukić Špika i dr.sc Marijana Popović sudjelovale su na navedenim radionicama kako bi se usavršile u području intelektualnog vlasništva i korištenja patentnih informacija.

Više informacije možete se pronaći na:

https://www.unist.hr/novosti/znanost-i-tehnologija/artmid/2419/articleid/13185/ciklus-radionica-o-intelektualnom-vlasni%c5%a1tvu?fbclid=IwAR2KfwM3A96l3l7mUPUHSAVGBTflI2eKwgwN3sGaZCTE5KZBCUbTivCXaTk

U hotelu Kolovare u Zadru dana 25. lipnja 2020. godine, u organizaciji Zadružnog saveza Dalmacije, otvorena je 22. Međunarodna manifestacija maslinara i uljara “Noćnjak 2020.”.  Prvotno se Noćnjak trebalo održati u Supetru u ožujku ove godine, ali je zbog pandemije COVID-19 odgođen te je po prvi put održan u ljetnom razdoblju. Isti je trajao do 27. lipnja 2020. godine, a okupio je velik broj domaćih i inozemnih maslinara i uljara. U sklopu navedene manifestacije održano je tridesetak prezentacija projekata izrađenih od strane pedesetak znanstvenika i stručnjaka, koje su se prezentirale tijekom uvodnih izlaganja o maslinarstvu i uljarstvu, znanstveno-stručnog skupa, praktikuma o maslinarstvu i uljarstvu Ministarstva poljoprivrede, okruglog stola Sveučilišta u Splitu o maslini i klimatskim promjenama, te zadružne ure. Također je održan sajam maslinarstva i uljarstva s oko tridesetak izlagača, a u hotelskom masliniku održana je i praktična prezentacija radova i mehanizacije. 

U sklopu znanstveno-stručnog skupa o maslinarstvu i uljarstvu doktorandica na projektu “Nove metode suzbijanja štetnika masline primjenom biljnih hlapivih tvari” Ana Matešković mag. ing. usmenim izlaganjem je predstavila navedeni projekt javnosti te je izložila i podijelila promotivni materijal (roll-up banner, letci) istog.

Za više informacija posjetite stranicu:  https://www.zsd.hr/događaj/nocnjak/

Početkom lipnja ubrani su u pokusnom kolekcijskom masliniku Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša plodovi masline veličine 4-6 mm. Obavljen je pregled ubranih plodova kako bi se ustanovio intenzitet napada karpofagne generacije maslininog moljca (Prays oleae Bern.). Na plodovima će biti napravljena analiza sastava hlapivih tvari, kako bi mogli biti izdvojeni spojevi karakteristični za određenu sortu koji bi mogli utjecati na privlačenje maslininog moljca.

U laboratoriju Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša provedena je hidrodestilacija osušenih cvjetova odabranih sorti masline u Clevenger aparatu (u trajanju od dva sata i 30 minuta). Eterična ulja dobivena procesom hidrodestilacije osušena su pomoću bezvodnog natrijevog sulfata. Tako pripremljeni uzorci eteričnih ulja čuvaju se u staklenim bočicama na temperaturi od 4°C. Navedenim eteričnim uljima odredit će se profil hlapivih tvari, koje bi mogle biti odgovorne za privlačenje maslininog moljca (Prays oleae Bern.).

U pokusnom kolekcijskom masliniku Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša uzeti su uzorci cvjetova odabranih sorti masline u svrhu daljnjih laboratorijskih analiza. Dio uzoraka cvjetova ostavljen je na sušenje kako bi se provela ekstrakcija eteričnih ulja iz kojih će se potom izolirati hlapive tvari. Drugi dio uzoraka, kao svjež materijal, dostavljen je u laboratorij za analizu hlapivih tvari iz svježih cvjetova. Na istim sortama masline određen je i intenzitet napada antofagne generacije maslininog moljca (Prays oleae Bern.). Maslinin moljac je, uz maslininu muhu (Bactrocera oleae Rossi), ekonomski najznačajniji štetnik masline i gotovo svake godine radi štete. Navedeni štetnik ima tri generacije godišnje od kojih se svaka odvija na različitim biljnim organima. Prva generacija naziva se antofagna ili generacija cvijeta masline i hrani se cvatovima iste. Leptiri izlijeću u doba pojave cvjetnih resa, a aktivni su u sumrak i zoru. Ženke odlažu jaja na čaške zatvorenih cvjetova. Nakon 10 do 12 dana iz jaja izlaze gusjenice i ubušuju se u još neotvorene cvjetove te se hrane njegovim sadržajem. Kad pojedu sadržaj prvog cvijeta, ponovo se ubušuju u drugi cvijet. Ovu radnju ponavljaju sve dok ne dostignu veličinu koja im onemogućava smještaj u cvijetu i zbog toga nastavljaju jesti cvjetove s njihove vanjske strane. Dakle, razvoj gusjenica prve generacije štetnika se odvija na cvjetnim pupovima i cvatovima masline i traje 30 do 35 dana. U tom razdoblju jedna gusjenica maslinina moljca može pojesti do 20 cvjetova.

Cilj navedenih istraživačkih aktivnosti i laboratorijskih analiza je pronalazak hlapivih tvari koje bi mogle biti odgovorne za privlačenje maslininog moljca.

Cvatovi masline na sušenju

Šteta od maslininog moljca na cvijetu masline

Dr. sc. Marijana Popović zaposlena je kao poslijedoktorand u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša na Zavodu za primijenjene znanosti u okviru projekta “Nove metode u suzbijanju štetnika masline primjenom biljnih hlapivih tvari” LoVeFly KK.01.1.1.04.0002 sufinanciranog sredstvima EU iz Fonda za regionalni razvoj „Zajedno do fondova EU“, u sklopu „Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020“. Diplomirala je 2008. godine na Kemijsko-tehnološkom fakultetu, Sveučilišta u Splitu, smjer – Kemija i tehnologija mediteranskih kultura, te stekla zvanje diplomirani inženjer kemijske tehnologije obranivši diplomski rad «Razgradni produkti glukozinolata strižuše (Sisymbrium officinale (L.) Scop.)». Doktorirala je 2016. godine na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije, Sveučilišta u Zagrebu, obranivši doktorski rad naslova «Identifikacija karboniliranih proteina u različitim stadijima kolorektalnog karcinoma» te stekla zvanje doktora prirodnih znanosti. Svoje radno iskustvo, kao znanstveni novak, započela je u Kliničkoj bolnici Split na Zavodu za patologiju i sudsku medicinu, nakon čega je posljednjih pet godina, kao poslijedoktorand, bila član istraživačkih timova Medicinskog fakulteta, Veterinarskog Instituta te Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu. Marijanin znanstveni interes uključuje istraživanja bioloških učinaka biljnih hlapljivih spojeva, kromatografske analize, genetiku, genomiku i proteomiku. Kao autor ili koautor objavila je trinaest izvrsnih znanstvenih radova u najprestižnijim časopisima, te je sudjelovala na velikom broju domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova, seminara i radionica. Područje njenog znanstveno – istraživačkog rada biti će istraživanje utjecaja biljnih hlapivih spojeva na privlačenje najznačajnijih štetnika masline.

Marijana, dobro nam došla !

Ana Matešković, mag.ing.agr. zaposlena je kao asistent u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša na Zavodu za primijenjene znanosti u okviru projekta “Nove metode u suzbijanju štetnika masline primjenom biljnih hlapivih tvari” LoVeFly KK.01.1.1.04.0002 sufinanciranog sredstvima EU iz Fonda za regionalni razvoj „Zajedno do fondova EU“, u sklopu „Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“.  Diplomirala je 2014. godine na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, diplomski studij Fitomedicine. Već po završetku diplomskog studija Ana je aktivno radila u području zaštite bilja, stručno se osposobljavajući godinu dana u komunalnom poduzeću «Parkovi i nasadi» d.o.o. i volontirajući tri mjeseca na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša radeći kao stručni suradnik na poslovima zaštite bilja. Područje njenog znanstveno– istraživačkog rada biti će istraživanje utjecaja biljnih hlapivih tvari na privlačenje najznačajnijih štetnika masline.

Ana, dobro nam došla !

U petak 6. ožujka 2020. godine održan je na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu sastanak radne skupine PE Laboratorijske analize. Sastanku su prisustvovale: prof. dr. sc. Valerija Dunkić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Tonka Ninčević, mag. ing. i voditeljica projekta dr. sc. Elda Vitanović s Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. Na sastanku se razgovaralo o nabavi kemikalija i potrošnog istraživačkog materijala predviđenog za PE Laboratorijske analize te o početku provođenja analiza prema planiranoj vremenskoj dinamici.